Crna Gora u dijaspori ima veliki broj građana koji vode porijeklo sa ovih prostora, taj broj je veći od broja stanovnika koji živi u našoj državi. Do sada državne institucije  nijesu na adekvatan način vodile brigu o iseljencima, a samim tim iz nezadovoljstva prema takvom odnosu svoje matice oni u državama u kojima žive na kvalitetan način nijesu vodile brigu o svom kulturnom nasleđu.

Naročito je zapostavljena razjedinjena crnogorska zajednica u Republici Srbiji koja je izložena raznim pritiscima koji su veoma izraženi prilikom popisa stanovništva. Takođe u Srbiji postoje određena “udruženja crnogoraca” koja falsifikukući istorijiske činjenice predstavljaju crnogorsko kulturno nasleđe kakvo ono nikad nije bilo. Ono što je posebno za brigu kada je u pitanju naša zajednica u Republici Srbiji jeste podatak da se broj građana ove države koji se izjašnjavaju kao Crnogorci između dva popisa prepolovio, a da se niko od nadležnih institicija nije zapitao zašto se to desilo. Takođe treba naglasiti da nije dobro  da Crnogorski nacionali savjet ne može da ostvari saradnju sa ministarstvima kulture i prosvejte koja bi umnogome doprinijela očuvanju kulturnog nasleđa crnogorske zajednice u Srbiji.

Kao dobar primjer organizacije crnogorske zajednice treba istaknuti  zajednice u Sloveniji koja za svoj rad ima veliku podršku počasnog konzula naše države Vojislava Kovača i crnogorsku zajednicu Makedonije na čijem je čelu Boris Popivoda.

Vlada Crne Gore bi trebalo da riješi zahtjev crnogorskih iseljenika iz svih krajeva svijeta koji se odnosi na dobijanje crnogorskog državljanstva. U koliko bi postajala politička volja ovaj zahtjev bi mogao biti riješen uz osnovni preduslov da uz dobijanje  državljanstva ne mogu imati pravo glasa u izbornim procesima.

Crnogorska kulturna mreža izražava očekivanje da će politički subjekti koji budu formirali novu Vlade uvažiti našu sugestiju koja će biti od velikog značaja za crnogorske iseljenike širom svijeta.